Govoreći o ciljevima ove manifestacije dr. Marko Ivanković, direktor Zavoda je naglasio:
„Imamo potencijal, a naš cilj je pomoći da se taj potencijal stavi u funkciju kroz edukacijsko-promotivne sadržaje i ocjenjivačke izložbe. Cilj je saznati nešto novo. Mi smo jedan od malih segmenata u ostvarivanju cilja. Očekujemo i uključivanje ostalih – općina. županija, entiteta,  odnosno Federalnog ministarstva poljoprivrede“.
 
Uz stručna predavanja proglašeni su i najbolji proizvođači. Na četvrtoj po redu radionici na temu „Šipak“ izlagale su Maja Drmać pomoćnica direktora u Odjelu za agrokemijska ispitivanja, Marija Prlić šefica Odsjeka za voćarstvo i vinogradarstvo, te dr. Mira Radunić sa Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Ovom prilikom predstavljen je i sokovnik za šipak tvrtke „Blumm sokovnici“ iz Umaga.
 
Ove godine šipke sorte glavaš na ocjenjivanje je dostavilo 16 proizvođača. Prvo mjesto drugu godinu uzastopno, osvojio je Zdravko Sesar iz Bijelog Polja, drugi je bio Adem Smailhodžić iz Stoca, a treći još jedan Bjelopoljac Davor Ravić.
 
Uz malu proizvodnju evidentirano je 43.248 stabala ukupno 58 proizvođača kad je šipak u pitanju, nepovoljna je i struktura potrošnje 85,5 posto u svježem stanju, samo 13 posto prerađuje se u sokove, a na 'ostalo' otpada 1,6 posto. Nepovoljna je i struktura prodaje, na vlastitu prodaju otpada 65 posto, na veletržnici se plasira 33,33 posto, a kroz udruge kooperanata samo 1,67 posto. Prema inventarizaciji Federalnog zavoda, najzastupljenija sorta je barski sladun 38,18 posto, slijedi glavaš 31,86 posto, pa divlji šipak 10 posto itd.
 
Nakon naglog porasta proizvodnje sadnog materijala u zadnjih godinu dvije došlo je do stagnacije, pa je tako  proizvodnja sa oko 45.800 u 2009-oj porasla na 80.550 u 2011, dok je u 2012-oj iznosila 78.015 sadnica. Akcent četvrte po redu radionice „Šipak“ stavljen je na preradu. U toj oblasti prave se vidljivi pomaci, a raspon proizvoda kreće se od sokova, preko džemova i marmelada, do sapuna, čajeva i kozmetičkih preparata.
 
Iako su vidljivi pomaci u podizanju nasada najveći površine 6,4 hektara, je podigla tvrtka „Nar garden“ iz Stoca proizvodnji prerađevina od šipka ovo super voće kako tepaju šipku još ne zauzima mjesto kakvo zaslužuje. Naziv super voće šipak je zaslužio zbog zdravstvene vrijednosti djeluje antibakterijski, antivirusno, antigljivično i antikancerogeno. Uz to praktično svaki dio šipka, od kore pa do cvijeta je iskoristiv, ali hercegovci još uvijek oklijevaju.

 
D. Musa | Večernji list