Vidljivo je da sve četiri općine iz Županije Zapadnohercegovačke imaju povećanje broja zaposlenih u odnosu na komunističko razdoblje Socijalističke Republike BiH.
Iako među većinom građana vlada percepcija o punoj zaposlenosti za vrijeme socijalizma, vidljivo je, da je područje Županije Zapadnohercegovačke bilo nisko industrijalizirano u to navodno „zlatno doba“ i da je u poslijeratno vrijeme nastupio mnogo jači razvoj.
Hercegovačka sklonost poduzetništvu je napravilo Županiju Zapadnohercegovačku jednim od najbogatijih kutaka Bosne i Hercegovine. Podaci dobivaju na težini, kada se zna da skoro sve općine Bosne i Hercegovine imaju pad broja zaposlenih u promatranom razdoblju. Izuzeci su općine Čitluk, Vitez, Kiseljak i Žepče.
| Općina |
Broj zaposlenih 31.03.1988. |
Broj zaposlenih 31.12.2015. |
| Široki Brijeg | 4.500 | 6.488 |
| Ljubuški | 3.700 | 3.961 |
| Posušje | 2.900 | 3.426 |
| Grude | 2.500 | 3.202 |
Naveden podatke podupire činjenica da Županija Zapadnohercegovačka ima uvjerljivo najveći izvoz per capita u Bosni I Hercegovini. Dakle, gospodarstvo županije nije samo uvozno orijentirano, kao opće uvriježeno mišljenje, nego su ove četiri općine gospodarski najbolji dio Bosne i Hercegovine.
| Ime županije |
Izvoz u tisućama Eura 31.12.2015. |
Broj stanovnika |
Izvoz per capita u Eurima 31.12.2015. |
| Županija Zapadnohercegovačka | 254 485 | 81 527 | 3 121 |
| Bosansko-Podrinjska županija | 72 784 | 32 390 | 2 247 |
| Zeničko-Dobojska županija | 833 128 | 397 813 | 2 094 |
| Hercegovačko-Neretvanska županija | 300 218 | 224 029 | 1 340 |
| Srednjobosanska županija | 336 603 | 252 573 | 1 333 |
| Posavska županija | 50 937 | 38 669 | 1 317 |
| Tuzlanska županija | 610 769 | 499 144 | 1 224 |
| Županija Sarajevo | 513 746 | 444 851 | 1 155 |
| Herceg-Bosanska županija | 43 711 | 78 365 | 558 |
| Unsko-Sanska županija | 121 882 | 287 361 | 424 |
Izvori:
- Federalni zavod za statistiku, Bilten po kantonima
- Statistički kalendar YU 1989.
*31.3.1988. zaokruženo u tisućama
