odnosno deset maraka po metru su skuplja nego uoči zahlađenja.

„Tko je posadio raštiku u plastenik, nabrat će se para“, zaključak je rijetkih prodavača s veletržnice u Tasovčićima. Već prvih dana hladnog vala cijena ove autohtone povrtlarske kulture skočila je na 3 do 4 marke za kilogram, još brže porasle su cijene lista peršina i celera koje su već 6 do 7 maraka za kilogram zelene mase, dok je korijen ostao na 3 do 4 KM. Mraz je otkravio i cijene blitve koja se nudi za 2 – 2,6 KM, te špinata koji nje bio 1,6 s otvorenog pa do 2,3 marke iz plastenika.

Stalni prodavači upozoravaju da je navedeno tek početak, jer tek kad led prođe znati će se posljedice za povrtlarske kulture. Jedno je sigurno, cijene zeleni će sigurno rasti, dokle i koliko ovisi od proizvodnje u plastenicima. Uz zelen hladnoća će raskraviti i onako visoke cijene bijelog luka koji se nudio za 6 – 7 maraka kineski, 7 do 9 sitni srbijanski, te 10 do 12 u vijencima, hercegovački „saransak“. S obzirom da je hladni val zahvatio skoro cijelu Europu, pa dobar dio Mediterana, ovoga puta potrošačima ni uvoz ne može pomoći, jer će robe neće biti osim iz grijanih plastenika, čiju će cijenu podići troškovi grijanja ili Južne Afrike ili Amerike.

Uglavnom, u za poljoprivrednike zajedničkoj nedaći neki će i profitirati, odnosno ne kaže se džaba – dok jednom ne smrkne, drugom ne svane.