U vodovodne projekte na području četiriju općina Zapadnohercegovačke županije tijekom ove godine bit će uloženo ukupno 600.000 konvertibilnih maraka. Naime, Vlada Zapadnohercegovačke županije je, na prijedlog Ministarstva gospodarstva,

Ivan Luburić, dosadašnji vršitelj dužnosti direktora Croatia osiguranja d.d. Ljubuški, , imenovan je direktorom društva društava kćeri hrvatskog Croatia osiguranja u Bosni i Hercegovini.

Euforija oko uzgoja smilja u Hercegovini se ne stišava. Sve je počelo laganim koracima prije četiri godine, no u posljednjih nekoliko mjeseci sve više pojedinaca, obitelji, udruga i tvrtki počinje se baviti uzgojem smilja. Pitanje je znaju li u što se upuštaju i što im je činiti na početku.

Nekada davno, u Hercegovini, gotovo da nije bilo domaćinstva koje nije posjedovalo vinograd zasađen Žilavkom, Blatinom i ostalim autohtonim sortama vinove loze. Proizvedena su se vina čuvala u drvenim bačvama i koristila uglavnom za vlastite potrebe.

Općina Ljubuški, koja spada u sami vrh kada je riječ o prirodnim mogućnostima za razvoj poljodjelstva u Hercegovini, podupire izgradnju i podizanje novih plastenika.

Za tu namjenu predviđena su i određena novčana sredstva u proračunu, a ovih dana općinski načelnik donio je pravilnik kojim se regulira način ostvarenja i dobivanja novčane potpore.

U upravnoj zgradi Luke Ploče svečano je potpisan ugovor o građenju za dio radova u sklopu prve faze izgradnje terminala za skladištenje i prekrcaj tekućih tereta u luci. Riječ je o novim spremnicima za naftne derivate ukupnog kapaciteta 50 tisuća metara kubičnih.

Međutim, iako je približno jedna trećina koridora izgrađena, za sada je na prostoru Hercegovine u cijelosti okončana samo izgradnja dvije poddionice Zvirovići - Kravice i Kravice - Bijača na dionici Počitelj - Bijača, što je zapravo južna poveznica s Republikom Hrvatskom.

Doznajemo da će Agencija protiv bivšeg v.d. direktora Tkaonice Ivana Hercega podignuti tužbu. Na njegovo mjesto sjela je Mira Tomić. Konačan stav o nadoknadi štete donijet će Vlada ZHŽ-a. 

„Ne moramo izvesti ni kila krumpira iduće godine, ali drugačije se čovjek osjeća kada zna da može, da nije stjeran u kut, osuđen samo na domaće tržište koje je malo i varljivo. To je za nas bit odluke da se krumpir iz BiH može izvoziti u zemlje Europske unije,

Službene procjene govore da BiH vlastitom proizvodnjom zadovoljava oko polovine potreba za hranom. Iz tog navoda moglo bi se zaključiti da je u zemlji s tako skromnom proizvodnjom proizvedeno nije problem plasirati.