kerametal 17 1 17

lj 6 10 16 arox

euroherc

alba

SFbBox by psd to wordpress

Nedjelja, 09 Listopad 2016 22:13

VIDEO: Kratki film mladih kreativaca koji morate vidjeti: od Salone do Narone na zabavan način

Autor: Slobodna Dalmacija Autor: Slobodna Dalmacija

U samo šest godina, od 14. do 20. godine poslije Krista, dakle prije više od dva milenija, Publije Kornelije Dolabela, rimski namjesnik za Dalmaciju, trasirao je 600 kilometara cesta (treba li usporedba s današnjim tempom?!), a jednom od njih, važnom cestom od antičke Salone do Narone,

preko Bigeste (Ljubuškog), bavi se promotivni film projekta "Connecting Separed – Spajanje razdvojenog".

 

Preko nekadašnje popločane ceste danas se nalijepio asfalt, prolaze tuda tisuće vozila, ali slabo je poznato kakvo se kulturno i povijesno blago krije s obje strane prometnice. Upravo time bavi se desetominutni film koji su režirali Tonći Gaćina i Josip Žuvan, u produkciji "Mitoman filma", i pravi je dokaz da duljina trake ni milijunska produkcija nisu najvažnije da bi se načinio fascinantan portret jednog područja.

 

'Hoćemo još'

Priča je vrlo gusta, dinamična, informativna, snimana iz zraka, s mora, vode i kopna, na trenutke duhovita, a narator Maro Nejašmić Banić, glumac splitskog HNK, hoda među "starim stinama", penje se na tvrđave, druži s uskocima, miluje stećke, vesla u kajaku, bere ljekovito bilje, skače i pliva jezerom, vozi automobil...

 

U nedugu minutažu stalo je puno toga, toliko da nakon gledanja morate ostati otvorenih usta: od ruševina Salone i njezine luke, Kliške tvrđave, rimskih vojnih logora, starokršćanskih bazilika, polja stećaka, vrtača, muzeja i samostana, sve do prirodnih bogatstava uz ovaj put; četrdeset i devet je ondje znamenitosti dosad nevidljivih oku putnika koje završavaju na rimskom forumu u Naroni.

 

"Čekaj, stvarno je sve ovo tamo?! Zbog čega naši 'baštinski' filmovi uvijek moraju biti tako spori i dosadni", prvo je pitanje u glavama gledatelja, koji film mogu pogledati i na internetu.

 

– Upravo to smo i željeli. Da gledatelji kažu "hoćemo još" – otkriva voditeljica projekta Antonija Eremut Erceg, povjesničarka umjetnosti, koja je za grad Solin odradila projekt povezivanja s Ljubuškim, temeljen na baštini, a financiran sredstvima EU fondova od oko 3,4 milijuna kuna, kroz IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – BiH 2007. – 2013. Inače, projekt je uključio i uređenje šetnice na ušću Jadra i pristup rimskom logoru Gračinama kod Ljubuškog, a studenti su na oba mjesta osmislili tematske instalacije.

 

Objavljen je i katalog, a zapravo vodič kroz projekt, cestu i krajnje točke, mapa rute, priređena izložba i niz radionica i predavanja, a nastavit će se edukacijom djelatnika turističkih ureda u mjestima na trasi Dolabeline ceste, te prezentacijom na turističkom sajmu u Milanu.

 

Zaustavi se i pogledaj!

– Pokazala se veličanstvena slojevitost područja koje je sada prvi put povezano kulturnom suradnjom, rimski put je, na koncu, vrlo logičan, prati topografiju i vjerojatni smjer još starije "pratrase", dok današnja cesta zapravo slijedi gotovo u potpunosti antičku trasu i oko nje su nastajali važni punktovi kroz sva povijesna razdoblja do danas. Otkrila nam se i zrcalna refleksija područja: rijeke Jadro i Norin, tvrđava Stari grad iznad Ljubuškog i Klis iznad Solina, stećci na Crljivici u Cisti i na Bijači, rimski logori Tilurij u Gardunu i na Gračinama, sa zajedničkom točkom, Imotsko-bekijskim poljem.

 

Osim toga, na ljubuškom području prevladava mediteranska klima, a flora tog područja gotovo je identična dalmatinskoj – objasnila nem je Antonija, suautorica scenarija uz Tonća Gaćinu, te navodi kako su stručne podloge za projekt i film sastavili arheolog Ivan Alduk i arhitekt Igor Belamarić za hrvatski, a nedavno preminuli arheolog Radoslav Dodig i arhitektica Silvana Bilić za bosanskohercegovački dio priče.

 

– Film je rađen kako bi potaknuo lokalne zajednice da još više spoznaju vrijednosti svoga kraja i mogu ih protumačiti turistima i zainteresiranima, ali i za svakog od nas, da zaustavi auto i pogleda neku od znamenitosti – zaključuje Antonija, dok redatelj Tonći Gaćina dodaje:

 

– Vodila nas je zamisao da iskočimo iz uštogljene, uobičajeno znanstveno-predvidljive matrice, kakva se očekuje kod sličnih projekata, i što jednostavnije, a ipak krajnje stručno, približimo jedan prirodni i povijesni svijet – na prvi pogled nevidljiv – baš svakome.

Pročitano 1588 puta




Pročitajte još na Ljubuškom portalu:


vtc nov 16 12 16

ding inzenjering