,muzeolog iz Splita, koji je ukazao na važnost očuvanja bogate suhozidne baštine te je iscrpno objasnio karakteristike ovakvog načina gradnje i mogućnosti ponovnog uvođenja tradicijskih praksi kao ekološkog i održivog načina korištenja prirodnih resursa. Vještina građenja suhozida i suhozidnih građevina tradicijska je baština mediteranskog prostora koja je značajno oblikovala krajolike Hercegovine i Dalmacije.

 

Nakon predavanja posjetitelji su pozvani na dijalog i razgledavanje izložbe o temi “Hercegovački suhozidi”.

“Stoljećima su marljive težačke ruke vadile kamen iz zemlje i slagale ga stvarajući impresivne građevine bez korištenja vezivnog materijala. Tisuće metara suhozidnih ograda, gospodarski i stambeni te razni drugi objekti predstavljaju spomenike ljudskog truda i mudrosti naših predaka.Ubrzana izgradnja posljednjih desetljeća prouzročila je povećanu potrebu za kamenom, koja je podmirena iz suhozidnih građevina. Suhogradnja i suhozidi su dio našeg današnjeg krajolika te spomenici naše starije prošlosti. Sačuvat ćemo ih, prije svega, temeljitom inventarizacijom i vrednovanjem, a onda i izradom elaborata i studija revitalizacije. Stoga je potrebno djelovanje svih nadležnih institucija u svrhu njihove istinske obnove”, kazao je Ivan Dugandžić, voditelj projekta “Suhozidna kulturna baština”.