na poziv Paneuropske skupine pri Europskoj pučkoj stranci, govorili o europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine u sklopu teme: "Izazovi multikulturalnosti u Jugoistočnoj Europi - Budućnost Bosne i Hercegovine kao zemlje bogatstva različitosti“.
Topić je u svom obraćanju euro-parlamentarcima i Paneuropljanima kazao da je Bosna i Hercegovina i danas jako važna zemlja i za Europsku uniju, jer da nije ne bi se o njoj govorilo na ovom skupu. „Važno je još jednom naglasiti da ukoliko nema mira u Bosni i Hercegovini nema ga ni u Europi. A recept za trajan mir leži u poštivanju i etničkih i individualnih prava. Bez uvažavanja etničkih različitosti Bosna i Hercegovina ne može funkcionirati. Zato je važan dijalog jer je Bosna i Hercegovina mjesto dijaloga i ekumenizma. Dosta sam puta rekao, a sada ću i vama ponoviti, da je sveti papa Ivan Pavao II. u svojim govorima spomenuo BiH više od 260 puta, a aktualni papa Franjo posjetio je BiH upravo kako bi snažnije potaknu dijalog“, rekao je Topić između ostalog u svom izlaganju naglasivši kako ovakvo ustavno uređenje Bosne i Hercegovine nije nikako dobro i da su potrebne promjene. „Ja sam cijelo vrijeme rata bio u opkoljenom Sarajevu u kojem nije bilo struje, vode, ljudi su bili gladni, svakoga dana su stradavali. Svako rješenje je stoga bolje od rata“, zaključio je Topić.
Vanja Gavran je rekao da se u Bosni i Hercegovini u posljednje se vrijeme vide neki pomaci. „Napredak Bosne i Hercegovine na njezinom europskom putu je u posljednjem izvješću Europske komisije ocijenjen pozitivno. Usvojena ja europska agenda i nakon osam godina stajanja na mjestu, a stajanje na mjestu je stagniranje, naša se zemlja vraća na pravi put. Europa je shvatila kako se mora više angažirati u ovoj nedovršenoj priči. Javljaju se inicijative Berlina, Londona, konferencije u Beču itd.“, kazao je Gavrana. No, dodao je kako Bosna i Hercegovima kako tako funkcionira kao država, ali ne i kao društvo. „Bosne i Hercegovine nema dovoljno za sve. Jedini, Bošnjaci, je ljubomorno čuvaju za sebe pokazujući time da su samo oni pravi domoljubi koji se identificiraju s Bosnom i Hercegovinom. Drugi, Hrvati, je gledaju i kao majku i kao maćehu, jer u njoj ne mogu ostvariti svoja nacionalna prava kao ostala dva naroda. Dok treći, Srbi, Bosnu i Hercegovinu uglavnom ne doživljavaju svojom domovinom, identificirajući se samo s entitetom Republika Srpska, a značajan broj njih bi taj entitet radije vidio kao samostalnu državu ili kao dio Republike Srbije. To je naša realnost. Ovo je ključni problem višenacionalne Bosne i Hercegovine. Kako graditi nešto ako se to ne voli, ako jedni nisu spremni dati dio identiteta drugima, a ti drugi ako nisu spremni prihvatiti ga. Bosne i Hercegovine mora biti jednako i za Bošnjake i Srbe i Hrvate, kao i sve ostale koji se drugačije izjašnjavaju.“ kazao je Gavran dodavši da se sve može riješiti i da sve može biti bolje ako bi političari u BiH bili iskreniji i ako bi zanemarili privatne i stranačke interese i na prvo mjesto stavili interese države i svih njezinih stanovnika.
Nakon izlaganja uslijedila je zanimljiva rasprava od pitanja slobodne medija do ustavnih promjena i uloge Europe u Bosni i Hercegovini.
Interes euro-parlamentaraca i Paneuropljana bio je veliki. Čak 20 zastupnika Europskog parlamenta sudjelovalo je na ovom okruglom stolu, a među njima i Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Tonino Picula, Eduard Kukan, Ana Zaborska, Alojz Peterle, Cristian Dan Preda, Tunne Kelam, Paul Rübig koji inače vodi ovu Paneuropsku skupinu u Europskom parlamentu i mnogi drugi.
